Jedna od Netflix serija koje obrađuju temu mentalnog zdravlja je i najnovija hit serija Baby Reindeer. Sedam epizoda u nijansama i nivoima govori o mentalnom zdravlju kroz priču o barmenu/komičaru Donnyju Dunnu koji se bori sa svojim problemima i njegovoj uhodi (engl. stalker) Marthi. Kroz objektiv priče Donnyja i Marthe u sedam epizoda istražujemo utjecaj traume, zlostavljanja i nezdravih vezanosti na mentalno zdravlje i odnose.
Richard Gadd ispričao je priču sa svojim stvarnim iskustvima, dakle serija nije bazirana na stvarnom događaju nego prikazuje stvarni događaj. Gadd se namjerno diferencirao od prijašnjih prikaza uhođenja koje smo mogli viđati gdje se uhođenje seksualizira i romantizira. U ovoj seriji je uhođenje prikazano kao mentalna bolest sa slojevima i ljudskim osobinama koje se prije nisu često viđale na televiziji.
Serija duboko zaranja u psihološko putovanje Marthine nezdrave opsjednutosti Donnyjem i ulogom koju on igra u njenom ohrabrivanju. Osim u Marthino mentalno zdravlje, serija duboko ulazi i u Donnyjevo mentalno zdravlje gdje također pratimo nekoliko psiholoških disfunkcija i problematika, a kroz ostatak likova su provučeni i drugi problemi mentalnoga zdravlja. Gledajući seriju nisam mogla ne „dijagnosticirati“ likove i opservirala sam sljedeće:
– psihičko nasilje (Martha)
– fizičko nasilje (Martha, Donny)
– transrodnost (Donnyjeva djevojka)
– generacijske traume (Donny i otac)
– nisko samopouzdanje (Donny)
– people pleasing (Donny)
– seksualno nasilje (Donnyjev mentor)
– sumanuti poremećaj (erotomanija) (Martha)
– poremećaj ličnosti (borderline, narcisoidan) (Martha)
– pitanja seksualnog identiteta (Donny)
– Stockholmski sindrom (Donny)
– PTSD (Donny)
– trauma (Donny, Martha)
Kod Marthe vidimo prisutnu erotomaniju i granični poremećaj osobnosti. Erotomanija je sumanuti poremećaj u kojem osoba vjeruje da je netko drugi zaljubljen u nju, čak i kada joj se predoče dokazi koji pokazuju suprotno. Marthino ponašanje prema Donnyju manifestacija je ovog poremećaja: s opsesivnim radnjama i splittingom – pri kojem ona varira između idealiziranja i obezvrjeđivanja. Njezina nesposobnost da upravlja svojim emocijama i impulsima još je jedan znak graničnog poremećaja osobnosti (borderline).
Što se tiče Donnyja, čini se kako je on razvio posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) zbog stalnih reakcija na traumatične događaje u svom životu, a posebno zbog iskustva kad ga je bivši mentor silovao. U takvom psihofizičkom stanju postaje i laka meta za Marthu. Donny bi mogao pokazivati i znakove Stockholmskog sindroma te čak traumatskog povezivanja (engl. trauma bonding) s Marthom, gdje osjeća naklonost ili suosjećanje prema njoj unatoč njezinim postupcima. Ta se stanja mogu naći kod osoba koje su preživjele zlostavljanje ili iskorištavanje.
Baby Reindeer realistično i precizno prikazuje traume i mentalne bolesti te nudi gledateljima jedinstvenu perspektivu uhođenja i složenosti tog poremećaja. Sasvim sigurno će neke od scena nekim gledateljima biti mučne ili trigerirajuće, a gotovo cijela serija ima takav vibe. Poticanjem razgovora o mentalnom zdravlju, serija pridonosi dubljem razumijevanju izazova s kojima se nose pojedinci koji se suočavaju s tim problematikama.
S obzirom na to da je serija snimana prema stvarnom događaju, zanimljiv dio mi je i činjenica da je scenarij nastao kao svojevrsni alat na putu oporavka glavnog aktera i pisca Richarda Gadda. Serija sama po sebi tako postaje primjer prorade i zatvaranja (engl. closure) traumatskih iskustava u životu pojedinca.
Nekoliko osoba mi je reklo kako se osjećalo loše nakon gledanja serije. Sadržaji iz serije mogu pobuditi povrede koje čovjek nosi u sebi, svjesne i/ili potisnute. Ako vam je teško proraditi pobuđeno samostalno i nositi se s podignutim emocijama ili osjećate da je vrijeme za zacijeliti neku problematiku, javite se stručnjacima za pomoć i podršku. Ne trebate biti sami.