Zdravstvena anksioznost je manifestacija unutrašnjeg konflikta i nesvjesnih strahova koji se izražavaju kroz preokupaciju zdravljem. Iz ugla TA psihoterapeuta, ovaj problem često ima korijene u ranim odnosima i emocionalnim potrebama koje nisu bile adekvatno zadovoljene. U terapiji se istražuje kako klijentovi ego-stanja i skripte doprinose ovom obrascu ponašanja, te kako se putem reparentinga i rada na emocionalnoj autonomiji mogu razviti zdraviji načini suočavanja sa stresom. Cilj je pomoći klijentu da integrira svoje unutrašnje dijelove i smanji anksioznost kroz razumijevanje i promjenu svojih nesvjesnih obrazaca.
Anksioznost je normalna ljudska emocija koja se javlja kao odgovor na stresne situacije ili izazove. Manifestira se u širokom rasponu intenziteta, od blage uznemirenosti do paralizirajućeg straha. Često se opisuje kao osjećaj nervoze, tjeskobe ili straha od nepoznatoga. Kao ljudsko biće uvijek imamo uključenu malu dozu anksioznosti. Međutim, kada postane pretjerana ili dugotrajna, može negativno utjecati na kvalitetu života pojedinca i tada je uputno zatražiti pomoć.
Transakcijska analiza je psihoterapija koja proučava međuljudske odnose i način na koji ljudi komuniciraju s okolinom. TA pretpostavlja da imamo tri stanja ega: Roditeljsko stanje ega Roditelj -obuhvaća internalizirane poruke, vrijednosti i ponašanja koje smo stekli od naših ranih skrbnika. Odraslo stanje ega Odrasli – predstavlja racionalno, objektivno razmišljanje i rješavanje problema. Dječje stanje ega Dijete – sadrži naše emocije, potrebe i spontane izraze.
Iz perspektive TA, anksioznost nastaje kada postoji neravnoteža ili konflikt između ovih ego stanja. Na primjer, pretjerano kritično ego stanje Roditelj može prouzročiti osjećaj nesigurnosti i straha (npr. od odbacivanja), dok pretjerano prilagođeno ego stanje Dijete može dovesti do osjećaja bespomoćnosti i nesposobnosti za suprotstavljanje izazovima.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) je mentalno stanje koje karakteriziraju opsesivne misli i kompulzivna ponašanja. Osobe s OKP-om imaju ponavljajuće neželjene misli ili slike (opsesije) koje ih tjeraju na radnje ili ponašanja (kompulzije) koje pokušavaju neutralizirati ili spriječiti opsesije.
Transakcijska analiza se može koristiti za OKP na nekoliko načina:
1. Identificiranje i propitivanje negativnih poruka iz stanja ega
Osobe s OKP-om često imaju negativne poruke iz svog Roditeljskog stanja ega (Kritički Roditelj) koje ih potiču na opsesije i kompulzije. TA terapija može pomoći osobama s OKP-om da identificiraju i propituju ove negativne poruke, što im može pomoći da ih prevladaju.
2. Ojačavanje zdravih stanja ega
TA terapija može ojačati zdrava stanja ega, posebno Odraslo stanje ega tzv. Odrasli, kako bi osobe s OKP-om mogle racionalnije razmišljati o svojim opsesijama i kompulzijima.
3. Eksplicitno rješavanje OKP-a
TA terapija može se koristiti za izravno rješavanje OKP-a kroz tehnike kao što su reframing, vremenska linija i reparenting.
Specifične fobije možemo tretirati pomoću i na neki od ovih načina:
1. Identificiranje kritičnih poruka ego stanja roditelja
Osobe sa specifičnim fobijama često internaliziraju negativne poruke iz svog kritičnog Roditeljskog ego stanja (CP), jačajući njihov strah i izbjegavanje predmeta ili situacije kojih se boje. TA terapija može pomoći pojedincima da identificiraju i preispitaju ove negativne poruke, kao što su “Pauci su opasni” ili “Letenje je previše riskantno.” Osporavanjem ovih poruka, pojedinci mogu razviti realističniji i pozitivniji pogled na predmet ili situaciju od kojih se boje, smanjujući intenzitet svoje anksioznosti.
2. Jačanje ego stanja Njegujući roditelj
TA terapija također može uključivati jačanje ego stanja Njegujućeg roditelja (Nurturing Parent), pružajući klijentima unutarnji glas podrške i sigurnosti kako bi se suprotstavili negativnim porukama iz njihovog CP-a. NP ego stanje može ponuditi ohrabrenje, potvrdu i osjećaj sigurnosti, pomažući pojedincima da se osjećaju sposobnije i sigurnije u suočavanju sa svojim strahovima.
3. Ugovaranje izloženosti
Postupno izlaganje predmetu ili situaciji predmetu fobije, bitan je element liječenja fobije. TA terapija može uključivati tehnike ugovaranja kako bi se uspostavio strukturiran i siguran pristup izlaganju.
4. Vježbe Reparenting
Vježbe ponovnog roditeljstva (reroditeljevanje) moćan su alat u TA terapiji, uključujući klijente koji vizualiziraju sebe kako primaju brigu i podršku od strane idealizirane roditeljske figure.
5. Analiza igara
Klijenti sa specifičnim fobijama mogu sudjelovati u transakcijskim obrascima, poput igre “Zašto ne bi…da, ali…”, koje se vrte oko traženja uvjeravanja i potvrde dok istovremeno sabotiraju vlastite napore da se suoče s fobijom.
6. Poboljšanje vještina asertivnosti
TA terapija može pomoći pojedincima da razviju vještine asertivnosti, učeći ih da izraze svoje misli i osjećaje na jasan, izravan način i s poštovanjem. To ih može osnažiti da upravljaju društvenim situacijama i suoče se sa svojom fobijom na proaktivniji način.
Generalni anksiozni poremećaj se također može tretirati gore navedenim tehnikama. Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) je mentalno stanje koje karakterizira stalna i pretjerana tjeskoba i brige. Osobe s GAD-om često brinu o širokom rasponu stvari, kao što su zdravlje, financije, sigurnost ili budućnost. Ove brige mogu biti vrlo ometajuće i mogu otežati svakodnevno funkcioniranje.
TA se može koristiti za liječenje GAD-a na nekoliko načina:
1. Identificiranje i propitivanje negativnih poruka iz stanja ega
Osobe s GAD-om često imaju negativne poruke iz svog Roditeljskog stanja ega (Critical Parent) koje ih potiču na tjeskobu i brige. TA terapija može pomoći osobama s GAD-om da identificiraju i propituju ove negativne poruke, što im može pomoći da ih prevladaju.
Primjer:
Osoba s GAD-om može imati negativnu poruku iz svog Roditeljskog stanja ega koja kaže: “Moraš uvijek biti savršen.” Ova poruka može dovesti do toga da osoba brine da će učiniti nešto pogrešno i da će biti osuđena. TA terapija može pomoći ovoj osobi da propita ovu poruku i shvati da nije istina da mora uvijek biti savršena. S ponosom mogu reći da sam svoj driver Budi savršen ostavila na drugoj godini edukacije.
2. Ojačavanje zdravih stanja ega
TA terapija može ojačati zdrava stanja ega, posebno Odraslo stanje ega, kako bi osobe s GAD-om mogle racionalnije razmišljati o svojim brigama.
Primjer: Osoba s GAD-om može imati teškoće u razlučivanju stvarne opasnosti od iracionalne brige. TA terapija može pomoći ovoj osobi da razvije vještine racionalnog razmišljanja i donošenja odluka, što joj može pomoći da se nosi sa svojim brigama. Ovo je bilo važno za moje fobije. Ovo ne mora uvijek biti da osoba dođe do zaključka suprotnog od početnog, nekad mi je bilo dovoljno samo si reći – pričekaj do sutra pa ćeš vidjeti što ćeš tad misliti i osjećati o tome. Ta tehnika je pomogla da funkcioniram u ovdje i sada, a sutra bi, naravno, briga od jučer bila puno, puno manja. To bi možda bio čak i svojevrstan reframing?
3. Eksplicitno rješavanje GAD-a
TA terapija može se koristiti za izravno rješavanje GAD-a kroz tehnike kao što su reframing, vremenska linija i reparenting.
Reframing: tehnika koja pomaže ljudima u promjeni percepcije ili značenja svojih misli ili ponašanja. U kontekstu GAD-a, reframing može pomoći ljudima da prepoznaju besmislenost svojih briga. Primjer: Osoba s GAD-om može brinuti da će izgubiti posao. TA terapija može pomoći ovoj osobi da preoblikuje svoju brigu tako da shvati da je to vjerojatnost, a ne neizbježnost.
Vremenska linija: Vrijeme putovanja je tehnika koja pomaže ljudima da se mentalno vrate u prošlost i istraže korijene svojih GAD-a. To može pomoći ljudima da nauče više o svojim brigama i kako su one povezane s njihovim ranijim iskustvima.
Primjer: Osoba s GAD-om može brinuti o sigurnosti svoje obitelji. TA terapija može pomoći ovoj osobi da istraži svoje brige i shvati da su one možda povezane sa strahom od smrti koji je razvila nakon gubitka voljene osobe u djetinjstvu.
Reparenting: Reparenting je tehnika koja pomaže ljudima da iscijele negativne stavove koje su internalizirali iz svojih ranih skrbnika. U kontekstu GAD-a, reparenting može pomoći ljudima da stvore unutarnju pozitivnu figuru koja će ih podržati u suočavanju sa svojim brigama.
Primjer: Osoba s GAD-om možda je imala kritičnog roditelja koji joj je stalno govorio da je nesposobna. TA terapija može pomoći ovoj osobi da stvori pozitivnu unutarnju roditeljsku figuru koja joj pruža samoosjećanje i ohrabrenje.
Nakon puno znatiželje, razgovora, zajedničkog istraživanja, stvaranja radne alijanse i dobrog odnosa s klijentom možemo rješavati temeljne probleme – u nekim slučajevima anksioznost može biti korijen u temeljnim problemima kao što su trauma, neriješeni sukobi ili nisko samopoštovanje. TA može pomoći klijentima da shvate i riješe ove temeljne probleme, što može pomoći u smanjenju simptoma dugoročno.
Željela bih za kraj napomenuti kako mislim da za anksioznost može biti pojačana pa i uzrokovana hormonalnim promjenama u vidu perimenopauze, dakle hormonski disbalans s velikim oscilacijama i nepredvidljivim ciklusima što je danas dokazano znatan faktor kod anksioznosti na način da ju pojačava kod osoba koje su prije bile anksiozne ili kao okidač – da se prvi puta javlja kod žena koje do tada nisu imale anksioznih tendencija. Smatram ovo iznimno važnim za uzeti u obzir kod žena koje se javljaju za psihološku pomoć, a starije su od recimo trideset i pet godina pošto znamo da period perimenopauze može trajati i desetak godina. Pitanja o ciklusu žena bi trebala ući u obaveznu anamnezu uz sadašnja pitanja o kvalitete i života, sna, prehrane, odnosa, posla itd.
Izvori:
- Berne, E. (1964). Igre koje ljudi igraju: Psihologija ljudskih odnosa. New York: Grove Press.
- Stewart, I. G., & Joines, V. (1987). TA danas: Nova uvod u transakcijsku analizu. Nottingham, Engleska: Lifespace Publishing Company.
- Harris, T. A. (1973). Ja sam OK – ti si OK: Praktični vodič za transakcijsku analizu. Harper & Row.
- Allen, J. G. (2014). Mentalizing u razvoju i liječenju poremećaja anksioznosti. Routledge.
- Koppitz, E. (2004). Psicoterapia analitico-transazionale. Franco Angeli Edizioni.
- Prochaska, J. O., Norcross, J. C., & DiClemente, C. C. (2018). Promjena za dobro: Revolucionarni program u šest faza za prevladavanje loših navika i pozitivno pomicanje života. HarperOne.
- American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-5). Washington, DC: American Psychiatric Association.
- National Institute of Mental Health. (2022). Obsessive-compulsive disorder (OCD). Bethesda, MD: National Institutes of Health.
- International OCD Foundation. (2022). Treatment for obsessive-compulsive disorder (OCD). New York, NY: International OCD Foundation.
Piše: Azra Imširović, edukantica TA, specijalizantica pod supervizijom, smjer psihoterapija